Prijeđi na sadržaj
Eureka Opća uredba o zaštiti podataka
HR jezik

Pitanja i odgovori

Odgovori (Eureka)

Primjenjuje li se GDPR na poduzeća izvan EU-a?

Može se primjenjivati. Primjenjuje se na obradu u okviru aktivnosti poslovnog nastana voditelja obrade ili izvršitelja obrade u Uniji, neovisno o tome obavlja li se obrada u Uniji ili ne.

Voditelj obrade ili izvršitelj obrade bez poslovnog nastana u Uniji obuhvaćen je kada obrađuje osobne podatke ispitanikâ u Uniji, a obrada je povezana s nuđenjem robe ili usluga tim ispitanicima, neovisno o tome moraju li platiti, ili s praćenjem njihova ponašanja dokle god se ono odvija unutar Unije.

Takav voditelj obrade ili izvršitelj obrade mora, uz iznimke, pisanim putem imenovati predstavnika u Uniji.

Primjenjuje li se GDPR na pojedince u njihovu privatnom životu?

Ne primjenjuje se na obradu koju provodi fizička osoba tijekom isključivo osobnih ili kućnih aktivnosti.

Uvodna izjava 18. takve aktivnosti opisuje kao aktivnosti koje nisu povezane s profesionalnom ili komercijalnom djelatnošću i kao primjere navodi korespondenciju, posjedovanje adresa te društveno umrežavanje i internetske aktivnosti poduzete u kontekstu takvih aktivnosti.

Dodaje da se Uredba ipak primjenjuje na voditelje obrade ili izvršitelje obrade koji pružaju sredstva za obradu osobnih podataka za takve osobne ili kućne aktivnosti.

Što se smatra osobnim podacima?

Prema članku 4. točki 1. „osobni podaci” znači „svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi”, tj. „ispitanik”.

Pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji ili mrežni identifikator, ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za njezin fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet.

Prema uvodnoj izjavi 26. pseudonimizirani podaci koji bi se uz dodatne informacije mogli pripisati pojedincu smatraju se osobnim podacima; anonimne informacije nisu obuhvaćene.

Sud Europske unije tumačio je ovu odredbu; poveznica Sudska praksa na stranici članka vodi do njegovih presuda.

Koja su glavna načela GDPR-a?

Utvrđuje ih članak 5. Osobni podaci moraju biti:

  • zakonito, pošteno i transparentno obrađivani;
  • prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe i ne smiju se dalje obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama;
  • primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno;
  • točni i prema potrebi ažurni;
  • čuvani u obliku koji omogućuje identifikaciju samo onoliko dugo koliko je potrebno, uz iznimke za arhiviranje, istraživanje i statistiku; i
  • obrađivani uz odgovarajuću sigurnost.

Voditelj obrade odgovoran je za usklađenost te je mora biti u mogućnosti dokazati („pouzdanost”).

Što je legitimni interes?

Prema članku 6. stavku 1. točki (f) obrada je zakonita ako je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.

Tijela javne vlasti ne mogu se na nju pozivati pri izvršavanju svojih zadaća.

Uvodna izjava 47. upućuje na razumna očekivanja ispitanika i kao primjere navodi sprečavanje prijevara i izravni marketing.

Sud Europske unije tumačio je ovu odredbu; poveznica Sudska praksa na stranici članka vodi do njegovih presuda.

Smiju li se obrađivati podaci o zdravlju ili drugi osjetljivi podaci?

Pojam koji Uredba upotrebljava jest „posebne kategorije osobnih podataka”.

Zabranjena je obrada osobnih podataka koji otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja ili članstvo u sindikatu te obrada genetskih podataka, biometrijskih podataka u svrhu jedinstvene identifikacije pojedinca, podataka koji se odnose na zdravlje ili podataka o spolnom životu ili seksualnoj orijentaciji pojedinca, osim ako je ispunjen jedan od deset slučajeva iz članka 9. stavka 2.

Među njima su:

  • izričita privola (osim ako je pravo Unije ili pravo države članice isključuje);
  • radno pravo i pravo o socijalnoj sigurnosti te socijalnoj zaštiti, u mjeri u kojoj je to odobreno pravom Unije ili pravom države članice ili kolektivnim ugovorom;
  • životno važni interesi, ako ispitanik fizički ili pravno nije u mogućnosti dati privolu;
  • podaci koje je ispitanik očito objavio;
  • pravni zahtjevi; i
  • javni interes, zdravstvo i istraživanje na temelju prava uz zaštitne mjere.

Koliko vremena voditelj obrade ima za odgovor na zahtjev?

Voditelj obrade mora ispitaniku pružiti informacije o radnjama poduzetima povodom zahtjeva iz članaka od 15. do 22. bez nepotrebnog odgađanja i u svakom slučaju u roku od mjesec dana od zaprimanja zahtjeva.

Taj se rok prema potrebi može produljiti za dodatna dva mjeseca, uzimajući u obzir složenost i broj zahtjeva; voditelj obrade mora ispitanika obavijestiti o produljenju, zajedno s razlozima, u roku od mjesec dana.

Ako ne postupi po zahtjevu, mora u roku od mjesec dana navesti razloge i upozoriti na mogućnost podnošenja pritužbe nadzornom tijelu i traženja sudskog pravnog lijeka.

Naplaćuje li se zahtjev?

U pravilu ne. Informacije iz članaka 13. i 14. te komunikacija i djelovanja iz članaka od 15. do 22. i članka 34. pružaju se bez naknade.

Ako su zahtjevi očito neutemeljeni ili pretjerani, osobito zbog njihova učestalog ponavljanja, voditelj obrade može naplatiti razumnu naknadu uzimajući u obzir administrativne troškove ili odbiti postupiti po zahtjevu; teret dokaza te prirode zahtjeva jest na njemu.

Za sve dodatne kopije podataka koje ispitanik zatraži voditelj obrade može naplatiti razumnu naknadu na temelju administrativnih troškova.

Mogu li dobiti kopiju svojih podataka?

Možete. Ispitanik ima pravo dobiti od voditelja obrade potvrdu obrađuju li se osobni podaci koji se odnose na njega te, ako se obrađuju, pristup tim podacima i informacijama kao što su:

  • svrhe;
  • primatelji;
  • razdoblje pohrane, ako je to moguće;
  • sve dostupne informacije o izvoru; i
  • postojanje automatiziranog donošenja odluka iz članka 22. stavaka 1. i 4.

Voditelj obrade mora osigurati kopiju osobnih podataka koji se obrađuju; na zahtjev podnesen elektroničkim putem odgovara se u uobičajenom elektroničkom obliku, osim ako ispitanik zatraži drugačije.

Pravo na kopiju ne smije negativno utjecati na prava i slobode drugih.

Imam li „pravo na zaborav” i kada ga nemam?

Članak 17. daje pravo na brisanje, koje njegov naslov naziva i „pravo na zaborav”.

Voditelj obrade mora bez nepotrebnog odgađanja obrisati osobne podatke ako je ispunjena jedna od šest osnova, na primjer:

  • podaci više nisu nužni u odnosu na svrhe;
  • privola je povučena i ne postoji druga pravna osnova; ili
  • podaci su nezakonito obrađeni.

Pravo se ne primjenjuje u mjeri u kojoj je obrada nužna:

  • radi ostvarivanja prava na slobodu izražavanja i informiranja;
  • radi poštovanja pravne obveze;
  • za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili službene ovlasti;
  • radi javnog zdravlja;
  • u svrhe arhiviranja, istraživanja ili statistike pod uvjetima iz članka 17. stavka 3. točke (d); ili
  • radi pravnih zahtjeva.

Mogu li uložiti prigovor na izravni marketing?

Možete. Ako se osobni podaci obrađuju za potrebe izravnog marketinga, ispitanik u svakom trenutku ima pravo uložiti prigovor, među ostalim na izradu profila u mjeri koja je povezana s takvim izravnim marketingom.

Nakon prigovora osobni podaci više se ne smiju obrađivati u te svrhe. Na to se pravo ispitanika mora izričito upozoriti, jasno i odvojeno od drugih informacija, najkasnije u trenutku prve komunikacije.

Smije li računalo samo odlučivati o meni?

Ispitanik ima pravo da se na njega ne odnosi odluka koja se temelji isključivo na automatiziranoj obradi, uključujući izradu profila, koja proizvodi pravne učinke koji se na njega odnose ili na sličan način značajno na njega utječu.

To se ne primjenjuje ako je odluka:

  • potrebna za sklapanje ili izvršenje ugovora između ispitanika i voditelja obrade;
  • dopuštena pravom Unije ili pravom države članice uz odgovarajuće zaštitne mjere; ili
  • temeljena na izričitoj privoli ispitanika.

U slučajevima ugovora i privole voditelj obrade mora osigurati barem pravo:

  • na ljudsku intervenciju;
  • izražavanja vlastitog stajališta; i
  • osporavanja odluke.

Kada, kome i koliko brzo treba prijaviti povredu osobnih podataka?

Voditelj obrade mora bez nepotrebnog odgađanja i, ako je izvedivo, najkasnije 72 sata nakon saznanja o povredi izvijestiti nadzorno tijelo nadležno u skladu s člankom 55., osim ako nije vjerojatno da će povreda prouzročiti rizik za prava i slobode pojedinaca.

Uz kasnije izvješćivanje moraju se navesti razlozi kašnjenja. Izvršitelj obrade mora bez nepotrebnog odgađanja izvijestiti voditelja obrade.

Ako je vjerojatno da će povreda prouzročiti visok rizik, voditelj obrade mora o njoj bez nepotrebnog odgađanja obavijestiti i ispitanika, osim ako je ispunjen neki od uvjeta iz članka 34. stavka 3.

Voditelj obrade mora dokumentirati svaku povredu.

Mora li svako poduzeće voditi evidenciju obrade?

Ne svako. Svaki voditelj obrade mora voditi evidenciju aktivnosti obrade za koje je odgovoran, a svaki izvršitelj obrade evidenciju svih kategorija aktivnosti obrade koje obavlja za voditelja obrade.

Evidencija mora biti u pisanom obliku, uključujući elektronički oblik, i na zahtjev se daje na uvid nadzornom tijelu.

To se ne primjenjuje na poduzeće ili organizaciju s manje od 250 zaposlenih, osim ako njihova obrada:

  • vjerojatno prouzročuje rizik za prava i slobode ispitanika;
  • nije povremena; ili
  • uključuje posebne kategorije podataka ili osobne podatke u vezi s kaznenim osudama i kažnjivim djelima.

Tko treba službenika za zaštitu podataka?

Voditelj obrade i izvršitelj obrade moraju ga imenovati ako:

  • obradu provodi tijelo javne vlasti ili javno tijelo, osim sudova koji djeluju u sudbenom svojstvu; ili
  • se njihove osnovne djelatnosti sastoje od postupaka obrade koji zahtijevaju redovito i sustavno praćenje ispitanika u velikoj mjeri ili od opsežne obrade posebnih kategorija podataka ili osobnih podataka u vezi s kaznenim osudama i kažnjivim djelima.

U drugim slučajevima mogu ga imenovati, a moraju ako to zahtijeva pravo Unije ili pravo države članice.

Točka (c) u hrvatskoj verziji glasi „ili” kako je ispravljena ispravkom od 23. svibnja 2018. (SL L 127, str. 2.); u prvotno objavljenom tekstu stajalo je „i”.

Kada je potrebna procjena učinka na zaštitu podataka?

Ako je vjerojatno da će neka vrsta obrade, osobito putem novih tehnologija, prouzročiti visok rizik za prava i slobode pojedinaca, voditelj obrade mora prije obrade provesti procjenu.

Ona je osobito potrebna u slučaju:

  • sustavne i opsežne procjene osobnih aspekata na temelju automatizirane obrade, uključujući izradu profila, na kojoj se temelje odluke s pravnim ili sličnim značajnim učincima;
  • opsežne obrade posebnih kategorija podataka ili osobnih podataka u vezi s kaznenim osudama i kažnjivim djelima; i
  • sustavnog praćenja javno dostupnog područja u velikoj mjeri.

Nadzorna tijela objavljuju popise postupaka obrade za koje je ona potrebna.

Smiju li se osobni podaci slati u SAD ili druge treće zemlje?

Članci ne navode nijednu zemlju; isti uvjeti vrijede za svaku treću zemlju i međunarodnu organizaciju.

Prijenos se može obaviti ako je Komisija odlučila da zemlja, područje ili određeni sektor u njoj ili ta organizacija osigurava primjerenu razinu zaštite.

Bez takve odluke voditelj obrade ili izvršitelj obrade mora predvidjeti odgovarajuće zaštitne mjere, kao što su obvezujuća korporativna pravila ili standardne klauzule o zaštiti podataka, a ispitanicima moraju biti na raspolaganju provediva prava i učinkovita pravna zaštita.

Ako nema ni jednog ni drugog, prijenos se može obaviti samo na temelju odstupanja iz članka 49., primjerice izričite privole nakon što je ispitanik obaviješten o mogućim rizicima.

Tko provodi GDPR?

Svaka država članica mora osigurati da je jedno ili više neovisnih tijela javne vlasti, „nadzorno tijelo”, odgovorno za praćenje primjene Uredbe.

Svako od njih djeluje na državnom području svoje države članice; njegove zadaće uključuju praćenje i provedbu Uredbe te rješavanje pritužbi, a njegove ovlasti uključuju izricanje upravnih novčanih kazni.

Kod prekogranične obrade tijelo glavnog poslovnog nastana ili jedinog poslovnog nastana djeluje kao vodeće nadzorno tijelo.

Europski odbor za zaštitu podataka, koji čine voditelji po jednog nadzornog tijela svake države članice i Europski nadzornik za zaštitu podataka, osigurava dosljednu primjenu Uredbe. Ispitanici se mogu obratiti i sudu.

Gdje mogu podnijeti pritužbu?

Svaki ispitanik koji smatra da se obradom osobnih podataka koji se odnose na njega krši Uredba može podnijeti pritužbu nadzornom tijelu, osobito u državi članici u kojoj ima uobičajeno boravište, u kojoj je njegovo radno mjesto ili mjesto navodnog kršenja.

To tijelo mora izvješćivati o napretku i ishodu. Ako nadležno tijelo ne riješi pritužbu ili ne izvijesti ispitanika u roku od tri mjeseca, ispitanik protiv njega može pokrenuti sudski postupak.

Moguć je i sudski postupak protiv voditelja obrade ili izvršitelja obrade, a ovlast za postupanje može se dati neprofitnom tijelu.

Koliko visoke mogu biti novčane kazne?

Upravne novčane kazne u svakom pojedinačnom slučaju moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Za kršenja navedena u članku 83. stavku 4., kao što su obveze voditelja obrade i izvršitelja obrade iz članaka 8., 11., od 25. do 39., 42. i 43., mogu se izreći novčane kazne do 10 000 000 EUR, ili u slučaju poduzetnika do 2 % ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini za prethodnu financijsku godinu, ovisno o tome što je veće.

Za kršenja iz članka 83. stavaka 5. i 6., kao što su osnovna načela, prava ispitanika, prijenosi i nepoštovanje naloga, mogu se izreći novčane kazne do 20 000 000 EUR, ili u slučaju poduzetnika do 4 %, ovisno o tome što je veće.

Mogu li tražiti naknadu štete?

Svaka osoba koja je pretrpjela materijalnu ili nematerijalnu štetu zbog kršenja Uredbe ima pravo na naknadu od voditelja obrade ili izvršitelja obrade.

Voditelj obrade koji je uključen u obradu odgovoran je za štetu prouzročenu obradom kojom se krši Uredba; izvršitelj obrade samo ako nije poštovao obveze posebno namijenjene izvršiteljima obrade ili je djelovao izvan zakonitih uputa voditelja obrade ili protivno njima.

Svaki od njih izuzet je od odgovornosti ako dokaže da nije ni na koji način odgovoran za događaj koji je prouzročio štetu.

Sud Europske unije tumačio je ovu odredbu; poveznica Sudska praksa na stranici članka vodi do njegovih presuda.

Je li GDPR uredba ili direktiva i je li nacionalno pravo i dalje važno?

Riječ je o uredbi, Uredbi (EU) 2016/679. Njezina završna formula navodi da je u cijelosti obvezujuća i da se izravno primjenjuje u svim državama članicama.

Nacionalno pravo i dalje je važno ondje gdje mu Uredba ostavlja prostor ili ga zahtijeva. Države članice, na primjer:

  • mogu prilagoditi pravila za obradu na temelju pravne obveze ili zadaće od javnog interesa;
  • mogu sniziti dobnu granicu za privolu djeteta, ali ne ispod 13 godina;
  • moraju uskladiti zaštitu podataka sa slobodom izražavanja i informiranja; i
  • moraju utvrditi pravila o ostalim sankcijama.

Svaka država članica osigurava i vlastito nadzorno tijelo.

Od kada se GDPR primjenjuje i što je zamijenio?

Primjenjuje se od 25. svibnja 2018. Stupio je na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Direktivu 95/46/EZ stavio je izvan snage s učinkom od 25. svibnja 2018. Upućivanja na tu direktivu tumače se kao upućivanja na Uredbu, a upućivanja na radnu skupinu osnovanu člankom 29. te direktive kao upućivanja na Europski odbor za zaštitu podataka.

Što je „jedinstveni mehanizam”?

Članci ne upotrebljavaju taj izraz; uvodne izjave 127. i 128. govore o „jedinstvenom mehanizmu” za suradnju vodećeg nadzornog tijela i drugih predmetnih nadzornih tijela.

Prema člancima nadzorno tijelo glavnog poslovnog nastana ili jedinog poslovnog nastana voditelja obrade ili izvršitelja obrade nadležno je djelovati kao vodeće nadzorno tijelo za njegovu prekograničnu obradu, u skladu s postupkom iz članka 60., i jedini je sugovornik voditelja obrade ili izvršitelja obrade za tu obradu.

Drugo tijelo može rješavati predmet koji se odnosi samo na njegovu državu članicu, osim ako vodeće nadzorno tijelo odluči samo rješavati predmet. Ta se pravila ne primjenjuju na obradu koju obavljaju tijela javne vlasti ili privatna tijela na temelju članka 6. stavka 1. točke (c) ili (e).

Primjenjuje li se GDPR na novinare i istraživače?

Primjenjuje se, uz mogućnost iznimaka. Države članice moraju zakonom uskladiti zaštitu podataka sa slobodom izražavanja i informiranja, a za obradu u novinarske svrhe i svrhe akademskog, umjetničkog ili književnog izražavanja moraju predvidjeti izuzeća ili odstupanja od poglavlja od II. do VII. i IX. ako su ona potrebna za usklađivanje tih dvaju prava.

Obrada u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe podliježe odgovarajućim zaštitnim mjerama; pravom Unije ili pravom države članice mogu se predvidjeti odstupanja od prava iz članaka 15., 16., 18. i 21. ako je vjerojatno da bi se zbog tih prava onemogućilo ili ozbiljno ugrozilo postizanje posebnih svrha, a odstupanja su nužna.

Eureka dodaje poveznice i definicije…